Što je reverse charge?

Reverse charge (prijenos porezne obveze) – sve što morate znati o tom

Poznaješ li ovaj slučaj? Upravo si primio račun od svog izvođača radova iz inozemstva i pažljivo pregledavaš iznose. Na računu, međutim, nema iskazanog PDV-a, već je negdje sitnim slovima naznačeno “Reverse Charge”. Je li to ispravno i što sada trebaš učiniti?
Ovaj članak, naravno, ne predstavlja porezni savjet, već ti treba pomoći da bolje razumiješ osnovu i pravilno postupaš u praksi.

Što znači “Reverse Charge”?

Riječ “Reverse” potječe iz latinskog i znači „obrnuti“ ili „okrenuti natrag“. U poreznom kontekstu izraz “Reverse Charge” doslovno znači “obrnutu naplatu” ili “prijenos obveze plaćanja”.

U praksi to znači da se porezna obveza prebacuje – prema ovoj posebnoj poreznoj odredbi porez ne plaća više izvođač (onaj tko pruža uslugu), nego naručitelj (onaj tko prima uslugu).

Koja je svrha ove odredbe?

Cilj ove mjere je pojednostaviti porezne postupke kod prekograničnih usluga unutar EU.
To znači da naručitelj može sam obračunati i platiti porez u svojoj zemlji, bez potrebe da se izvođač mora registrirati za PDV u drugoj državi.

Osim toga, ova se odredba koristi i za sprječavanje PDV prijevara, posebno tzv. “karusel prijevare”.
Kod takvih prijevara PDV se “izmisli” i prenosi s jedne tvrtke na drugu, bez stvarne uplate državi. Rezultat su višemilijunske porezne štete.
Uvođenjem Reverse-Charge sustava takve su prijevare postale gotovo nemoguće, jer se iznos poreza više ne prenosi između više poduzeća.

Zakonska osnova

Unutar Europske unije sve odredbe o ovom postupku definirane su u tzv. Direktivi o zajedničkom sustavu PDV-a (2006/112/EZ), članci 194.–199a i 199b.
Oni omogućuju državama članicama da poreznu obvezu prenesu na primatelja usluge (Reverse Charge).

Važno: svaka država članica EU ima vlastitu provedbu ove direktive, pa se uvijek mora provjeriti u kojoj zemlji nastaje obveza plaćanja PDV-a.
Primjenjuje se tzv. načelo mjesta pružanja usluge – porez se plaća u zemlji u kojoj je usluga stvarno izvršena.

Reverse Charge u praksi | Mjesto pružanja usluge: NJEMAČKA

U Njemačkoj je ovo regulirano člankom § 13b Zakona o PDV-u (Umsatzsteuergesetz – UStG).
Reverse Charge primjenjuje se primjerice kod:

građevinskih radova
čišćenja zgrada
isporuke određene robe (npr. mobiteli, tableti, igraće konzole, integrirani sklopovi iznad 5.000 €)
isporuke energije, plemenitih i otpadnih metala
te kod prekograničnih usluga između dvaju poduzetnika (B2B unutar EU)

Više informacija možeš pronaći na službenim stranicama savezne zemlje Donja Saska:
🔗 Steuerschuldnerschaft des Leistungsempfängers nach §13b UStG

Reverse Charge u praksi | Mjesto pružanja usluge: AUSTRIJA

U Austriji se primjenjuje § 19. stavak 1a Zakona o PDV-u (UStG 1994).
Najčešći slučajevi iz prakse su:

građevinski radovi i čišćenje objekata,
isporuka određenih vrsta otpada i metala,
telekomunikacijske i elektroničke usluge,
računi između austrijskih tvrtki i stranih podizvođača.

Više informacija dostupno je na službenim stranicama Republike Austrije:
🔗 Reverse Charge – usp.gv.at

Uvjeti za primjenu Reverse Charge postupka

Reverse Charge može se primijeniti samo ako su obje strane poduzetnici s važećim PDV (UID/VAT) brojem – dakle, isključivo za B2B transakcije.

Ako uslugu koristi privatna osoba, ili ako obje strane posluju u istoj zemlji, a usluga ne spada u kategorije navedene u zakonu, Reverse Charge se ne primjenjuje.

Račun je izdan – što sada?

Korak 1: Izdavanje računa od strane izvođača (podizvođača)

Izvođač mora provjeriti da su oba PDV broja (izvođača i naručitelja) navedena na računu.
Račun se izdaje bez PDV-a (0%), ali s obaveznim napomenom:

„Poreznu obvezu preuzima primatelj usluge (Reverse Charge) prema §13b UStG Njemačka / §19 Abs. 1a UStG 1994 Austrija.“

Korak 2: Obračun i uplata PDV-a od strane naručitelja

Naručitelj mora provjeriti ispravnost računa, a zatim sam obračunati PDV prema važećoj stopi i uplatiti ga u svoje porezno tijelo u okviru mjesečne ili tromjesečne PDV prijave (UVA).
Ako ima pravo na pretporez, može istodobno taj iznos i odbiti – transakcija je tada porezno neutralna.

💡 Savjet: Ako je UID broj nevažeći, porezna može retroaktivno teretiti poduzeće za neplaćeni porez!

Korak 3: Evidentiranje u PDV prijavi (UVA)

U PDV prijavi naručitelj mora navesti neto iznos računa u polju:

Njemačka: Kennziffer 64 („Leistungen nach §13b UStG“)
Austrija: Kennziffer 057 („Reverse-Charge-Umsätze“)

Najčešća pitanja o Reverse Charge postupku (FAQ)

1️⃣ Kada se primjenjuje Reverse Charge?
Kada su obje strane poduzetnici s važećim PDV brojem i kada je riječ o uslugama ili robama iz zakonom propisanih kategorija.

2️⃣ Što mora sadržavati Reverse-Charge račun?
PDV broj izvođača i naručitelja, te napomenu o Reverse Charge postupku.

3️⃣ Kako mogu provjeriti je li PDV broj valjan?
Na službenom EU portalu VIES:
👉 https://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/

4️⃣ Primjenjuje li se Reverse Charge na fizičke osobe?
Ne, isključivo na pravne osobe i poslovne subjekte (B2B).

5️⃣ Vrijedi li Reverse Charge i unutar jedne države?
Da, npr. kod građevinskih radova između dvaju građevinskih poduzeća (§13b Abs.2 Nr.4 UStG / §19 Abs.1a UStG 1994).

6️⃣ Koliko dugo treba čuvati dokumentaciju?
Najmanje 10 godina, posebno račune i potvrde o PDV brojevima.

7️⃣ Na kojem jeziku mora biti napomena na računu?
Nema obavezne odredbe, ali preporučuje se njemački ili engleski jezik radi jasnoće.

Zaključak

Iako Reverse-Charge postupak na prvi pogled može djelovati komplicirano, on u praksi predstavlja veliko olakšanje za obje strane.
Omogućuje jednostavnije i sigurnije obračunavanje prekograničnih usluga te sprječava pogreške i porezne rizike.

Ako nisi siguran kako pravilno primijeniti Reverse Charge u svom slučaju, stručni tim Subauftraga rado će ti pomoći da sve bude čisto i ispravno.

Znate već što morate uvažavati kod nulte porezne potvrde? Sve informacije o tom možete naći u našem blog upisu!